Ukratko
 Lokvarsko Jezero kapitalna pastrva
ŠRK " Lokvarka" vrši svoje aktivnosti na dvije lokacije na Lokvarskom Jezeru i na jezeru Mrzla vodica.
Jezera imaju mnošto lokacija koje su idealne za odmor, opuštanje i vikend druženja. Čista priroda sa mnoštvo zelenila i sviježim goranskim zrakom več su idealni uvijeti za odmor a kada se pridoda još i sportski ribolov to je neprocijenjivo i organizam to zna cijeniti. U jezeru obitava mnoštvo riba on sitnijih ( klen, babuška, grgeč itd...) pa do onih večih čak i kapitalnih primjeraka ( šaran, štuka, pastrva). Za potpuni doživljaj nije dovoljno samo imati vodu več se treba i brinuti kako o vodi tako i o ribljem fondu. Društvo ima već mnoštvo odrađenih radnih akcija na uređenju okoliša oko jezera te njihovo daljnje odrzavanje i briga o prirodi šta je i bit svake osobe da ostavi prirodu netaknutu. Kako bi se očuvao riblji fond obavljaju se poribljavanja ribom što iz izlova i iz uzgoja u mriještilištu. Nadamo se da čete i vi prepoznati ovo kao komadič raja koji je idealan za odmor i punjenje baterija u ovo užurbano vrijeme, posjetite nas biti če nam drago. Bistro. |
O Nama
Osnivačka Skupština ribičkog društva "Lokvarka" Lokve održana je 28.4.1959.godine s 27 članova te je i registrirana kod Narodnog odbora Kotora Rijeke.
Omladinsko jezero, više Lokava, izgrađeno je na oko 750 m n.v. od godine 1952. do 1955. za potrebe elektroprivrede. Dugo je oko 6 km, površina mu je oko 280 ha, može sakupiti oko 40 000 000 metara kubnih vode iz riječice Lokvarke i njenog pritoka Križa. Najveća mu je dubina oko 40 m. Tunelom dugim 3,5 km povezano je s umjetnim jezerom Bajer kod Fužina, iz kojeg voda otjeće i pada na turbine hidro elektrane "Nikola Tesla" kod Triblja u Vinodolu, a zatim koritom potoka Dubračina kroz Crikvenicu u more.
U riječici Lokvarki živjeli su autohtono potočna pastrva, pior, klen, klenić i potočni rak. Poribljavanje kalifornijskom pastrvom 1930. - 1935. nije uspjelo, jer je pastrva, u nagonu seljenja, nestajala u ponorima Lokvarke.
Jezero se poribljavalo nekoliko puta od godine 1960. do 1968. sa ukupno 60 500 komada mlađa kalifornijske pastrve koja je gotovo potpuno nestala iz jezera, u nagonu seljenja, kroz tunele hidroelektrane i stradala u turbinama - nekoliko su primjeraka uhvatili u mreže i ribari u moru pred Crikvenicom. Prilikom pražnjenja jezera (zbog čišćenja tunela i uređaja) godine 1968. ulovljeni su vrlo krupni primjerci potočne pastrve - dugi do 124 cm. Krupnijih pastrva težine 15-25 kg, bilo je oko 60-70. Najveće se težile 25,5 i 25,4 kg. Te su pastrve najteže registrirane na svijetu; u našim vodama težina najvećih, i to jezerskih pastrva, bila je: u Gackoj u Lici do 10 kg, u Plitvičkim jezerima do 15 kg, u Crnom jezeru na Durmitoru 15 kg.
Nakon čišćenja, od godine 1969. do 1970. jezero je poribljavano nekoliko puta sa ukupno 210 200 komada mlađa potočne i
2 000 komada mlađa soške pastrve.
Izvod iz knjige "GORSKI KOTAR" str 776.
1968. godine ulovljena pastrva kapitalac - svjetski rekord potočne pastrve čija je težina 25,5 kg i dužina 124 centimetara.
ŠRK Lokvarka Lokve
|
